Što je industrijska konoplja?

0
0

Industrijska konoplja, zvana još i “superbiljka” ima potencijal da se od nje proizvodi gotovo 33 000 proizvoda.  Legalna je za uzgoj i prodaju, a kao sirovina ima veliku iskoristivost u brojnim sektorima u društvu.

Ovaj vodič će vam objasniti sve što trebate znati: Od proizvodnje i korištenja do djelovanja industrijske konoplje.

Što je industrijska konoplja?

Industrijska konoplja je biljka koju svrstavamo u rod Cannabis Sativa. Konoplja je također u rodu s biljkama poput hmelja i koprivića iz biljne skupine Cannabeceae ( hrv. konopljovke ). Ljudi ju od davnina koriste u različite svrhe, od gradnje do medicine.

Naziv često povezan s marihuanom koja ne “šljaka”,  industrijska konoplja je kod nas korišten pojam za konoplju uzgojenu u svrhu proizvodnje različitih industrijskih proizvoda poput hrane, ulja, građevinskog materijala, tkanine itd.

Nekad, primjerice u Jugoslaviji, to nije predstavljalo problem te su se uzgajale sve vrste konoplje, čak i one psihoaktivne s THC-om.

Podjela na vrste

Industrijsku konoplju svrstavamo pod skupinu Cannabis Sativa L. gdje pripadaju i sve ostale vrste kanabisa, pa i one psihoaktivne. Upravo je to godinama stvaralo zakonske probleme s legalizacijom industrijske konoplje, jer obje biljke spadaju pod istu vrstu. Razlika između industrijske i klasične konoplje je u genetici koja određuje postotak kanabinoida u biljci.

Zbog toga postoje vrste koje sadrže preko 20% THC-a, ali i konoplja koja sadrži do 0.2% THC-a.  U zakonima su definirane granice THC-a  koje može sadržavati konoplja koja se uzgaja i prodaje na teritoriju određene države, uzmimo za primjer da je u SAD-u dopušteno uzgajati kanabis koji sadrži do 0.3% THC-a.

Svojstva industrijske konoplje

Kanabis glasi kao jedna od najotpornijih biljaka na vanjske faktore. Kao i kod klasične, kod industrijske konoplje postoji nekolicina vrsti odnosno sorti od kojih su samo neke odobrene za legalan uzgoj. Svakoj od vrsta odgovaraju određeni uvjeti za rast koji ne moraju biti isti pa tako danas možete pronaći konoplju u gotovo svim klimatskim uvjetima, od onih tropskih pa do hladnih predjela u svijetu.

Industrijska konoplja: Proizvodi

Kao što smo i napomenuli, od konoplje se može proizvesti gotovo 33 000 različitih proizvoda. U nastavku donosimo neke od najpopularnijih primjena industrijske konoplje kao sirovine za proizvodnju.

Industrijska konoplja se koristi pri proizvodnji više od 33000 proizvoda te je iznimno korisna u medicini i gradnji.

Vlakno

Jedna od prvih zapisanih uporaba kanabisa je upravo u svrhu tkanja. Industrijska konoplja je izrazito korisna kod izrade užadi, jedara, tkanina i odjeće pa je tako i engleski naziv za platno ( canvas ) dobio ime po kanabisu ( cannabis ). Vlakna konoplje su okarakterizirana kao jedna od najčvršćih u prirodi te se upravo zbog toga prva užad korištena na starim jedrenjacima radila od konoplje.

Industrijska konoplja je korisna u mnogim područjima

Od otprilike 100 kilograma suhe stabljike konoplje može se dobiti do 30 kg čistog vlakna.

Neki od proizvoda koje dobivamo daljnjom preradom vlakna:

  • platna za cerade
  • šatori
  • konopci
  • užadi
  • špage
  • tkanine za radna odjela
  • ručnici
  • posteljine
  • jedra za plovidbu

Kao otpadni materijal nakon prerade konoplje dobiva se „kučina“–  upotrebljava se kao ekološki izolacijski materijal. Kučina je korisna u kombinaciji s klasičnim materijalima za gradnju poput vapna ili betona. Upravo ta kombinacija materijala omogućuje 100% ekološku gradnju s odličnim izolacijskim svojstvima.

Daljnjom preradom „kučine“, ona se razdvaja na sitna vlakna. Taj proces odvajanja zovemo kotonizacija. Sama riječ kotonizacija nam govori da ćemo dobiti proizvod sličan pamuku pa mu i ime glasi kotonin – predstavlja jednu od rijetkih i kvalitetnih zamjena za pamuk.

Ostale metode proizvodnje vlakna iz konoplje:

Vlakno se može dobiti dužim natapanjem konoplje u vrućoj vodi preko 90 stupnjeva Celzijusa. Također, vlakna možemo izvući i pomoću modernih tehnologija – strojeva kojom se biljka lomi mehanički te se iz nje izvlače vlakna. Osim navedenih metoda, konopljina vlakna možemo dobiti i kemijski uz pomoć kiselina ili natapanjem u otopinama bogatim mikroorganizmima.

Pozder iz industrijske konoplje

Nakon odvajanja vlakana i pulpe vijanjem stabljike ostaje nam čista drvna smjesa koju nazivamo pozder. Industrijska konoplja je većinom sačinjena od drvenastog dijela – pozdera – koji čini gotovo 70% biljke te donosi prinose pozdera u količinama i do 4,8 m³ godišnje. Za primjer možemo navesti i ostale popularne drvne kulture: hrastova šuma 3,4 m³, jela 3,45 m³ , bor 2,35 m³.

Industrijska konoplja daje puno više drvne mase u odnosu na prosječni godišnji prirast šuma i samim time je ekološki i financijski isplativija.

Pozder se može koristiti kao :

  • sirovina za biogorivo
  • ogrjevna masa u kućanstvima
  • izvor celuloze za papir
  • proizvodnju različitih kemijskih preparata
  • sirovina za bioplastiku
  • sirovina za proizvodnju koksa

Prilikom sagorijevanja pozder iz industrijske konoplje stvara 2,3 % koksa – još jedan nusprodukt visoke tržišne vrijednosti. Kalorijska vrijednost pozdera prilikom sagorijevanja je 3500 kcal što ga čini vrlo pogodnim za grijanje kućanstva ili industrijskih postrojenja.

Biogorivo

Kod proizvodnje biogoriva, mogu se koristiti dvije metode. Prva metoda uključuje korištenje ulja iz sjemenki za dobivanje konopljinog biodizela, dok procesom fermentacije celuloze iz konoplje dobivamo alkohol ( etanol ) koji može služiti kao pogonsko gorivo – konopljin etanol.

Bioplastika

Konopljina celuloza je također korisna kod izrade celofana, celuloida i brojnih drugih vrsta plastike. Danas je teško pronaći bioplastiku baziranu 100% na konoplji, ali možemo pronaći kompozitnu bioplastiku – kombinaciju konoplje s drugim materijalima. Upravo takva vrsta plastike se danas koristi u proizvodnji automobila i brodogradnji.

Papir od konoplje

Uz pomoć konopljine celuloze i različitih metoda prerade možemo dobiti papir. Puno je kvalitetniji od klasičnog papira te traje dulje. Iako je dobar izvor celuloze te je papir kvalitetniji,  način izrade papira od konoplje još uvijek nije financijski isplativiji od načina proizvodnje gdje se kao sirovina koristi drvo.

Prva deklaracija o neovisnosti je napisana na papiru od konoplje
Prva verzija američke Deklaracije o neovisnosti napisana je na papiru od konoplje

Danas najčešće nailazimo na papir od konoplje u papirićima za pušenje te filterima koji dolaze uz njih.

Sjeme i ulje od konoplje

Industrijska konoplja je korisna u mnogim područjima u svijetu

Za razliku od ostalih biljaka, industrijska konoplja je izrazito pogodna za proizvodnju ulja, te time može konkurirati mnogim danas „mainstream“ uljaricama, poput suncokreta i uljane repice. Nakon branja konoplje, iz nje se izvlači sjeme te se stavlja na sušenje. Ono se suši dok se ne postigne optimalna količina vode unutar sjemena. Za proizvodnju kvalitetnog ulja sjeme mora imati manje od deset posto sadržane vode.

Postotak ulja od gotovo 35 % nam govori da na samo 100 kg sjemena možemo dobiti gotovo 35 litara ulja, što je za 20% manje od svima nam poznate uljane repice – no konoplja raste puno brže od uljane repice te ne zagađuje tlo već ga oplemenjuje iz godine u godinu.

Kad se konoplja uvelike uzgajala na našim područjima, konopljino sjeme se koristilo za prihranu peradi kako bi im meso i jaja bili kvalitetniji, a stabljike su se koristile umjesto sjena za životinje.

Sjemenke konoplje su izrazito nutricionistički vrijedne, imaju gotovo 11 grama proteina na 30 grama sjemenki te sadrže gotovo sve esencijalne aminokiseline. Takav omjer proteina možemo pronaći u mesu junetine i janjetine.

Konopljino ulje se danas koristi za prehranu i u medicinske svrhe, u proizvodnji kozmetike, a posebice sapuna, boja i lakova.

Nekad su se životinje hranile takozvanim „uljanim pogačama“ . Uljane pogače su nusproizvod koji nastaje prilikom hladnog prešanja sjemena industrijske konoplje .

Uljane pogače su svojim sadržajem utjecale na hormonski i fizički balans kod životinja, krave su davale kvalitetnije mlijeko, a konji i volovi su imali više snage.

Lišće i stabljika konoplje za čaj

Čaj od konoplje je jedan od proizvoda koji možemo koristiti za liječenje mokraćnih tegoba. Čaj se izrađuje od sjemenki, lišća i cvijeta konoplje. Posebno je dobar za tijelo jer ne sadrži kofein ni tanin.

Ljekovitost

Od davnina pa sve do danas, konoplja se koristi za liječenje raznih bolesti, od psihičkih do fizičkih. Kod težih malignih bolesti najčešće je potrebna prisutnost velikih količina  THC-a i CBD-a zbog “entourage efekta”

Uzgoj industrijske konoplje

Kao što smo i napomenuli, nema velike razlike u uzgoju industrijske konoplje i klasične konoplje. Vrlo je otporna na vanjske uvjete i ne zahtijeva puno održavanja. Konoplji odgovara vanjska temperatura od 20 – 30 stupnjeva te veća količina vode, posebice u razdoblju cvjetanja. Unutar vrste, kao i u “klasičnoj konoplji”, također postoje dva spola – muški i ženski.

Vrhovi ženskih biljaka nakon otprilike 2-3 mjeseca rasta cvjetaju te iz njih dobivamo sjeme, dok muške biljke služe isključivo za oplodnju. S kraćim danima i sve manjom količinom sunčeve svjetlosti, rast i razvoj konoplje se ubrzava. To se događa jer je manjak sunčeve svjetlosti biljkama znak da se približava kraj ciklusa rasta.

Kod konoplje postoje tri glavne faze rasta: faza klijanja, faza vegetacije i faza cvjetanja. Kod uzgoja u vanjskim uvjetima industrijska konoplja se sadi tijekom proljeća, ovisno o vremenskim uvjetima ( ožujak ili travanj ), a bere se tijekom kasne jeseni, što opet ovisi o vrsti industrijske konoplje i svrsi sadnje konoplje ( za sjeme ili za vlakno ). Ukoliko se konoplja sadi u svrhu proizvodnje vlakana, onda se bere odmah nakon početka faze cvjetanja, u ljetnim mjesecima. Osim klasičnih elemenata koje biljka zahtjeva, poput vode, svjetlosti i gnojiva, vrlo je dobro znati i ostale faktore za uspješan uzgoj konoplje.

Jedna od najvećih koristi uzgoja konoplje u vanjskim uvjetima jest njezina sposobnost oplemenjivanja tla. Kod uzgoja konoplje nisu potrebne rotacije na poljima već se može iznova uzgajati na istim mjestima. Nekad se konoplja znala koristiti upravo u tu svrhu pa se sadila na prostore između rotacija različitih kultura.

Zakoni u Hrvatskoj: Legalan uzgoj industrijske konoplje?

Prema napucima EU, točnije Uredbe 39. državama članicama je omogućen uzgoj i prerada industrijske i medicinske konoplje. Stoga je 2019. godine u Hrvatskoj promijenjen dosadašnji Zakon o zlouporabi droga čime je danas je Hrvatskoj moguće uzgajati i prerađivati konoplju s manje od 0.2% THC-a. Vrste, odnosno sorte koje su legalne i pogodne za uzgoj možete provjeriti na stranicama ministarstva.

To je bila prekretnica u svijetu kanabisa u RH jer je nakon donošenja zakona krenuo trend rasta novootvorenih trgovina i poduzeća koje proizvode i prodaju proizvode bazirane na konoplji, odnosno CBD-u.

Osim industrijske konoplje, izmjenom zakona omogućena je i proizvodnja medicinskog kanabisa ( sorte s više od 20% THC-a ), doduše uz rigorozne uvjete da bi se dobilo odobrenje za uzgoj – poput dozvole Hrvatske agencije za lijekove ( HALMED ).

Izvor:
https://vutropedija.com/industrijska-konoplja/

Povezane objave

Leave a Reply